21. avgust 2012. | S. Bulatović / Novosti
Povoljnija legalizacija (Foto: Novosti)
Beograd – Glavna u nizu olakšica u postupku legalizacije bespravnih kvadrata biće rešavanje imovinsko-pravnih objekata. Ministarstvo građevine i urbanizma priprema odluku za Vladu čijim bi usvajanjem hiljade građana koji su parcele kupovali prethodnih decenija, a nisu mogli da ih uknjiže na svoje ime, konačno i zvanično postali njeni vlasnici.
Kako objašnjava Velimir Ilić, ministar građevine i urbanizma, Vlada će odlukom ili izmenom zakona propisati da je vlasnik objekta ujedno i vlasnik kuće.
„Između 40 i 50 odsto vlasnika, koji čekaju na legalizaciju, zemlju su kupili pre 20 i više godina i danas ne mogu da pronađu prethodne vlasnike. Mnogi su umrli, a njihovi naslednici nisu zainteresovani, pa tako kupci ne mogu plac da uknjiže na svoje ime i reše imovinsko-pravne odnose“, objašnjava ministar Ilić.
„Naša ideja je da vlasnik objekta postane i vlasnik placa ispod njega. Odredili bismo određeni žalbeni rok u kome bi se rešile eventualne sporne situacija. Gde je situacija čista, zemlja bi se prevela na vlasnika objekta. Imate grad sa 100.000 stanovnika i 25.000 nelegalanih objekata. Sve se još vodi kao poljoprivredno zemljište, jer ih niko nije preveo, a odavno su na njima stambeni objekti.“
Ministar Velimir Ilić najavljuje još manje troškove legalizacije. Kako kaže, građani bi uglavnom plaćali samo troškove uknjižbe.
„Razgovaraćemo sa lokalnim samoupravama“, dodaje ministar Ilić.
„One moraju da shvate da ne mogu da zarađuju na legalizaciji. Naravno, govorimo o nespornim objektima. Onima koji mogu da dobiju dozvolu. Državi će se to na kraju vratiti. Ljudi će, kada legalizuju kuće, plaćati porez na imovinu. Kao vlasnici uknjiženih kvadrata, biće i kreditno sposobni. Moguće je da će tu biti i oštećenih. Oni koji su već platili troškove legalizacije, ali takvih je malo. S druge strane, rešavate problem 700.000 nelegalnih objekata. Jednostavno, jednog dana moramo da presečemo stvar i konačno rešimo problem. To podrazumeva i sređene katastre nepokretnosti. Vi sada za svaki projekat morate da idete i utvrdite situaciju na terenu.“
Prva novina u legalizaciji, koja ne zahteva izmenu važećeg zakona, je formiranje stručnog tima pri Ministarstvu građevine i infrastrukture.
U timu će biti obučeni pravnici, specijalizovani za problem legalizacije.
Opštinske uprave će u svakom momentu moći od njih da dobiju savet. To bi trebalo da ubrza rešavanje predmeta u opštinama čiji se kadar do sada nije uspešno nosio sa bespravnom gradnjom.
„Tražimo okvir efikasnijeg rešavanja problema legalizacije, pošto i pored novog zakona iz 2009. godine i njegovih izmena, ne ide sve kako smo planirali“, kaže Aleksandra Damjanović, pomoćnik ministra za građevinu i urbanizam.
„Prvo što ćemo uraditi je formiranje tima koji će pomagati opštinama u procesu legalizacije. O tome smo i ranije razmišljali, ali je nedostajalo ljudi. Sada ćemo morati da se drugačije organizujemo.“
Druga stvar je nadzor nad radom opština i gradova.
Reagovaćemo po pritužbama građana. Neke druge stvari, o kojima se takođe razmišlja, traže izmenu Zakona, a to znači i određeno vreme da bi se sprovele.
Mora se voditi računa i da predviđena rešenja nisu u suprotnosti sa drugim zakonima i Ustavom Srbije.
Broj se ne zna
Koliko je tačno kuća, stanova, pa i lokala u Srbiji tokom prethodnih decenija sazidano bez dozvole, verovatno se nikad sa sigurnošću neće znati. U red za legalizaciju “stalo” ih je 700.000.
„Narednih dana ćemo opštinama poslati cirkularno pismo da nas obaveste koliko je predmeta rešeno“, kaže Aleksandra Damjanović, pomoćnik ministra.
„Situacija se razlikuje od opštine do opštine. Negde je rešeno svega pet, a negde i 40 odsto predmeta. Mislim da je na nivou Srbije prosek oko 20 odsto rešenih slučajeva.“
Komercijala da plati
„Besplatno podignute objekte u Srbiji potrebno je legalizovati po što kraćoj i jednostavnijoj proceduri, i to tako da se oni koji rešavaju stambene probleme potpuno oslobode troškova, dok ostali koji su objekte pravili iz komercijalnih razloga legalizaciju moraju da plate“, smatra sekretar Odbora za građevinu Privredne komore Srbije Goran Rodić.
„Tamo gde su stanovi pravljeni iz komercijalnih razloga – za prodaju ili izdavanje, legalizacija mora biti plaćena. U suprotnom bi bili oštećeni svi oni koji su legalno radili.“
nd
21. avgust 2012. kod 16:20
„Razgovaraćemo sa lokalnim samoupravama“, dodaje ministar Ilić.
„One moraju da shvate da ne mogu da zarađuju na legalizaciji. Naravno, govorimo o nespornim objektima. Onima koji mogu da dobiju dozvolu. Državi će se to na kraju vratiti. Ljudi će, kada legalizuju kuće, plaćati porez na imovinu. Kao vlasnici uknjiženih kvadrata, biće i kreditno sposobni.
.
ughh, nemoj psovati, nemoj psovati …. aaaoooj ka’će dan govnjivih motki. Ne treba da zarade na dozvolama kaže ova lopuža, nek čekaju će kapne para na porezi. Šta i kome ima čovek da plaća porez na imovinu, ako je to njegova kuća koju niti iznajmljuje niti koristi kao privredni objekat? Ne samo da kradu i mažu na građevinskom materijalu, na prevozu, na svemu mogućem i nemogućem … čovek je ostavljen na milost i nemilost raznoraznih mešetara i građevinskih mafijaša, od arhitekata do zidara, nego i kad nakon šta poludi i napokon izgradi kuću, onda mora još da plaća i porez na to šta je krvlju izgradio. Jer biće, kaže ova lopuža, takv čovek kreditno sposoban, nakon šta je poplaćao kamata za tri kuće. Joooj oooj, biću među prvima na sveti dan govnjivih motki.
raca
21. avgust 2012. kod 23:42
kakva legalizacija ,samo da udare namet,bagra cinicna.sada jos kojekakvim opstinarima i lokalnoj samoupravi da se mune malo kesa da se to podmaze pa posle nameti i takse……..jadni mi u ovoj drzavi